Web Strategija 7 – Part I

Sedma regionalna web konferencija s tematikom web developmenta u zagrebačkom je Hypo EXPO Centru u četvrtak okupila oko 250 sudionika. Na rasporedu se našla panel diskusija o izvozu web usluga te 14 zanimljivih i korisnih prezentacijama podijeljenih u dva dijela, tzv. “nedeveloperski”, koji se bavio pitanjima vezanim uz različite tehnologije i načine poslovanja, te developerski, koji je nudio konkretna rješenja za probleme s kojima se web programeri često susreću.

Mi ćemo se u ovom postu uglavnom orijentirati na prvi dio, no prije iznošenja dojmova s predavanja čestitamo pobjednicima Zlatne nagrade Web Strategije, dodijeljene tvrtkama koje su se istaknule na području upotrebljivosti i inovativnosti u stvaranju sajtova. U kategoriji Web upotrebljivosti protekle su se godine istaknuli iDEA studio, Globaldizajn, web.burza te WEB Marketing zajedno s POSLuH – om. Za inovativnost su nagrađeni Listopad Web Studio i Omnisdata.

“Pišite blog i sve će biti dobro”

Iako je WS7 nosio podnaslov “Dobri developerski duh”, Tomislav Bilić prisutnima je poručio da bi što prije trebali skinuti nevidljivi plašt sa sebe. Predavanje “Ne budite duh, budite žirafa” bilo je namijenjeno developerima početnicima koji se žele predstaviti tržištu, no ne znaju kako. Bilić je predstavio tri različita karijerna puta na koje se programer web aplikacija može odlučiti, zaposlenje u firmi, freelancing i osnivanje vlastite kompanije, te izložio prednosti i nedostatke svakoga. Posebno se orijentirao na potonja dva moguća izbora i dao šest ključnih koraka kako izgraditi ime i brend kao freelancer ili predsjednik određene tvrtke. To su: čvrsta odluka, brending, prezentacija i networking, početak rada na specijaliziranim portalima poput Odeska, pisanje i uređivanje bloga, analiza statistike posjetitelja sajta putem alata kao što je Google Analytics te reklamiranje na različitim forumima, društvenim mrežama, AdWordsu i sl. Bilić tvrdi kako mu najviše klijenata pristupa upravo preko bloga, kojeg njegovi zaposlenici redovito ažuriraju stručnim postovima te time klijentima daju do znanja koliko dobro mogu obaviti svoj posao. Također, blog se vodi na engleskom jeziku što automatski privlači više posjetitelja.

S inozemnim klijentima dobre veze ima i Saša Šarunić, koji je radio na projektima kao što su Ptičica i Shout ‘Em. On je svoje predavanje “Razvojni proces u web developmentu” usmjerio na nešto uži krug sudionika, konkretnije na osnivače i predsjednike firmi koji se žele odlučiti na nešto drugačiji razvojni proces od tipične waterfall metode. Njena alternativa zove se SCRUM te dopušta određenu slobodu u radu. Uobičajeni tok razvoja temelji se na rigidno isplaniranom rasporedu čiji se rokovi ni u ludilu ne smiju produžiti, što nameće veliki stres zaposlenicima. Nasuprot tome, SCRUM se orijentira na odabir nekoliko zadataka koji se trebaju ostvariti u sprintu, unaprijed definiranom ciklusu koji traje otprilike 3 – 4 tjedna. Potom slijedi evaluacija napravljenog posla, a svi zadaci koji nisu dovršeni prebacuju se u drugi sprint. Za praćenje cjelokupnog razvoja zadužen je scrummaster koji ujedno štiti tim od utjecaja izvana (klijenti). Usporedno s radom, potrebno je svakodnevno održavati sastanke sa zaposlenicima, savjetovao je Šarunić.

Nakon što se odlučite na vrstu karijere i način rada, pomislili biste da vam je konačno put do velike zarade naširoko otvoren. Međutim, tada se susrećete s klijentom. I to ne bilo kakvim klijentom, već HRVATSKIM klijentom. Dobro, dobro… Na predavanju “Rat između offline i online mozgova” Miroslav Varga nije toliko naglašavao razliku između stranih i domaćih naručitelja, no bilo je očigledno da su neke boljke svojstvenije našem podneblju. Najveća je needuciranost, koja vodi do megalomanskih zahtjeva poput želje da se bude prvi rezultat na Google tražilici bez ili sa vrlo malim ulaganjima. Druga je, naravno, taština. Varga rješenje problema vidi u korektnom odnosu sa klijentom kojem developeri ponekad trebaju biti i savjetnici. Ipak, konzultantske usluge ne bi smjele biti potpuno besplatne jer takav pristup iminentno vodi do jednostranog iskorištavanja.

World, Hold On!

Nasreću, ako je vjerovati Igoru Vuksanoviću, stvari će se brzo promijeniti na bolje. “Poslovnjaci u šiltericama”, kako je i sam naziv predavanja, pripadnici su nove klase poslovnog svijeta. Oni se podrobno razumiju u nove tehnologije, intenzivno se njima služe u slobodno vrijeme te im treba malo vremena da se odluče na suradnju. Nisu opterećeni brojem funkcija koje aplikacija može izvesti, već dizajnom, jednostavnošću online integracijom i, pogotovo, kvalitetom. Nemate li dobar proizvod, oni će ga bez ikakvih dvojbi odbaciti. Bit će ih teže zadovoljiti i ponukati na ulaganja, no, tvrdi Vuksanović, na njih treba pripaziti jer su upravo oni budućnost.

I za kraj ovog dijela, ostala nam je prezentacija Mladena Vukmira, stručnjaka u području za zaštitu autorskih prava. “Licenciranje komercijalnog i open source softvera” više se fokusiralo na open source GPL licence s kojima je hrvatsko pravo dobro usklađeno. Iako open source programi laicima mogu izgledati kao proizvodi altruističnih programera, njihovo licenciranje je potrebno da bi tvrtke, koje ih stvaraju, unaprijeđuju i daju podršku, naplatili svoj rad kroz druge poslovne modele kao što je reklamiranje.