Broadband u Hrvatskoj – Intervju s Krešom Antonovićem

Posted by Lucija Pilić in Internet, Intervju | 0 comments

Nikako nam nije dosta priče o širokopojasnom internetu pa Vam u novom blog postu donosimo intervju s Krešom Antonovićem, ravnateljem Uprave elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji nam je putem maila odgovorio na nekoliko pitanja vezanih uz prijedlog Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj.

Do 2015. godine širokopojasni internet bi trebao biti dostupan za 90% stanovništva. Koliko posto stanovništva sad ima pristup broadbandu?

Na kraju drugoga tromjesečja 2010. godine ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosio je 1.029.063. Pritom je u nepokretnoj komunikacijskoj mreži bilo 740.017 priključaka, a u pokretnoj komunikacijskoj mreži 289.046 priključaka.

Navedeni podaci daju gustoću širokopojasnih priključaka od 23,21% u odnosu na ukupan broj stanovnika RH. Pritom je gustoća širokopojasnih priključaka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži iznosila 16,69%, a u pokretnoj komunikacijskoj mreži 6,52%.

Kada bi se ta brojka mogla popeti na 100%, odnosno kada bi svi građani mogli uživati u širokopojasnom internetu?

Teško je govoriti kada će se i hoće li se ostvariti baš 100%-tna pokrivenost širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj, s obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena i vrlo velike razlike u gustoći naseljenosti pojedinih hrvatskih regija, ili će ta vrijednost do 2015. godine ipak biti neznatno ispod 100%.

Možete li nam reći na koja će se točno područja u Hrvatskoj fokusirati razvoj infrastrukture? U kojim područjima namjeravate izgraditi sustav žičnih (bakrenih i svjetlovodnih), a u kojim bežičnih mreža (WiMax)?

Prema prijedlogu Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. godine poseban se naglasak u izgradnji i razvoju infrastrukture širokopojasnog pristupa daje područjima gdje ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja u takvu infrastrukturu, kao što su otoci, slabo razvijena ruralna područja i brdsko-planinska područja, kako bi se stvaranjem uvjeta za uvođenje i primjenu novih usluga u tim područjima potaknulo gospodarstvo i zapošljavanje stanovništva koje više ne bi napuštalo te krajeve.

Nadogradnja postojeće žične (bakrene) komunikacijske infrastrukture i razvoj nove (svjetlovodne) komunikacijske infrastrukture predstoji u većim gradovima i urbanim područjima, gdje već sada postoji potreba za osiguranjem većih kapaciteta i velikih brzina prijenosa, kako bi se mogli zadovoljiti zahtjevi tržišta te povećati kakvoća i ponuda širokopojasnih usluga.

U ruralnim i slabo naseljenim područjima, gdje se ne može ostvariti širokopojasni pristup putem nepokretne (bakrene ili svjetlovodne) mreže, zbog tehničkih nemogućnosti i/ili ekonomske neisplativosti, širokopojasni pristup osigurat će se uporabom tehnologija pokretnih (bežičnih) komunikacija, kao što su UMTS, HSDPA, HSPA+, WiMAX i LTE.

Koliko bi plan provedbe trebao koštati?

Prema procjenama iznesenim u prijedlogu Strategije, za ostvarivanje zacrtanog cilja od najmanje 1.000.000 širokopojasnih nepokretnih priključaka do kraja 2013. godine, uz najmanje 20% širokopojasnih priključaka temeljenih na svjetlovodnoj mreži na mjestima gdje već postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, te ostalih 80% priključaka u xDSL tehnologiji, potrebno je ulaganje u iznosu od najmanje 230 milijuna kuna do kraja 2013. godine.

Za dostizanje konačnog cilja od 500.000 širokopojasnih nepokretnih priključaka temeljenih na svjetlovodnoj mreži do kraja 2015. godine, uz pretpostavku da je 200.000 kućanstava već pokriveno svjetlovodnom mrežom i da postoji izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, potrebno je dodatno ulaganje u iznosu od najmanje 730 milijuna kuna.

Na kraju Vas podsjećamo da svoje prijedloge možete poslati još samo danas i to na mail adresu: bb-strategija@mmpi.hr.

Foto: www.digitalproductionme.com, www.teic.ie, www.nationtourism.com